“Željezara je majka ove države” – Ahmed Hamzić o stečaju zeničke fabrike, 300 miliona teškoj nelegalnoj eksploataciji troske i viziji stvaranja logističkog centra u BiH

ArcelorMittalova prodaja Željezare u Zenici i Rudnika željezne rude u Prijedoru, firmi H&P Zvornik, koja posluje u okviru bh. Pavgord grupe, bila je jedna od najvećih akvizicija u BiH u 2025. godini. Zenička željezara je dobila nove vlasnike, ali i novo ime, te je počela poslovati kao Nova Željezara Zenica. Sa velikim optimizmom najavljeni su planovi za njenu modernizaciju, upošljavanje novog radnog kadra, proširenje proizvodnje, zelenu metalurgiju…, ali, nakon nešto manje od mjesec, nova uprava je podnijela zahtjev za stečaj firme nadležnom općinskom sudu. Za Forbes BiH, suvlasnik i generalni direktor Nove Željezare Zenica, Ahmed Hamzić govori o razlozima stečaja, stanju koje je zatečeno pri preuzimanju firme, te planovima za budućnost preduzeća u kojem je zaposleno 1.900 radnika.

Razlozi za stečaj

„Ključni razlog za tu odluku je bila moja pravna, materijalna, moralna i zakonska obaveza, da prijavim ono što sam zatekao. Kao direktor, ali i kao suvlasnik, želim javno da ukažem na stanje koje smo preuzeli i šta su prethodnici ostavili, kaže Hamzić za Forbes BiH.

Prema njegovim riječima, dug preuzete firme iznosi 317 miliona maraka.

Na naše pitanje da li je odluka o podnošenju zahtjeva za stečaj bila očekivana već i pri kupovini ove firme, te koliko se zatečeno stanje razlikuje od onoga na papiru, kaže kako do preuzimanja firme nisu imali uvid u njeno detaljno finansijsko stanje, već samo u okvirne podatke, zbog činjenice da su se prethodni vlasnici pozivali na konkurencijsko vijeće, odnosno tvrdili kako ne mogu ustupiti sve relevantne informacije dok ono ne donese odluku.

Sporni ugovori

„U ovih sedam sedmica analize stanja u firmi, naišli smo na puno stvari koje su za nas sporne. Od ugovora prema radnicima, lokalnoj zajednici, državnim organima…”, pojašnjava Hamzić i dodaje: „Moram naglasiti da mi uopšte ne želimo da pričamo o likvidaciji firme. Sam naziv Nova željezara ukazuje na nešto novo što želimo da napravimo. Kada pričamo o dugovanjima i potraživanjima, mi kroz stečaj ne želimo nikome da ostanemo dužni. Kroz stečaj želimo da napravimo reorganizaciju, da sve ono što firmi „pije zdravu krv“ da eliminišemo“, govori Hamzić.

Kompletan intervju sa direktorom Nove Željezare Zenica za Forbes BiH

Potrebna sistemska zaštita domaće proizvodnje

Industrija u BiH se suočava sa velikim izazovima, kaže on, te je neophodna sistemska zaštita domaće proizvodnje. Električna energija na domaćem tržištu je 50 posto skuplja u odnosu na sve ostale evropske države.

„Cijena energije za industriju u Njemačkoj je 50 eura, a kod nas 110 eura. Samim tim možete vidjeti razliku. Investicije, odnosno projekti bilo koje prirode u ovoj državi su prosto nemogući. S druge strane, imamo našu željeznicu koja je 40 do 50 posto skuplja nego u susjednim državama“, govori on dodajući kako je u takvim okolnostima nemoguće biti konkurentan.

Sve evropske zemlje, napominje, kroz svoje programe i politike pomažu privrednicima da posluju pozitivno.

„Mi ništa drugo ne tražimo, niti novac niti bilo kakve privilegije, tražimo samo ono što je praksa u ostalim državama. Uzmimo za primjer samo CBAM mehanizam, sve države u svijetu su zaštitile svoje željezare, svoju proizvodnju, izvoz sekundarnih serovina…, da bi zadržali cikularnu ekonomiju, samo Bosna i Hercegovina nije, što pokazuje kakva je trenutno situacija“, kaže Hamzić.

“Ovo nije projekat jednog pojedinca, ovo je projekat cijele države”

Prije nekoliko dana u zeničkoj Željezari je u organizaciji Privredne komore FBiH, održan koordinacioni sastanak koji je okupio predstavnike više od 10 vodećih firmi iz metalne i namjenske industrije. Svi oni, kaže, Hamzić, imaju iste probleme.

„Ne možemo kao pojedinci iznijeti ovaj teret“, ističe on.

Željezara je, govori Hamzić, kičma BiH – bez nje propadaju Željeznice FBiH, Željeznice RS-a i mnoge druge firme.

On podsjeća da željezara Zenica zapošljava 1.900 ljudi, a direktno utječe na 12.500 porodica i 550 firmi u sektoru.

„Ogroman je pritisak na samu privredu. I zato, uvijek ističem, da je željezara majka ove države. I ovo nije projekat jednog pojedinca, ovo je projekat cijele države“, kaže on.

Vlada FBiH posjeduje osam posto vlasničkog udjela u ovom preduzeću, ali od podnošenja zahtjeva za stečaj komunikacija s njom, govori Hamzić, još uvijek nije uspostavljena.

„Kada smo preuzeli kompaniju, u više navrata smo pozvali Vladu Federacije. Sama činjenica da je ona suvlasnik osam posto u ovoj kompaniji, imali smo i obavezu i pravo da ih pozovemo. Organizovali smo okrugle stolove, upućivali javne pozive, ali do danas nismo dobili nikakav odgovor od njih.

I na samu skupštinu koja je bila zakazana povodom imenovanja novog vlasnika, nisu se odazvali.

Bez odgovora iz Vlade FBiH

Kako god mi nosimo tu odgovornost, i oni kao suvlasnici bi trebali da budu uključeni u planove i našu viziju da zajedno sprovedemo, jer u suštini bez njih je to prosto nemoguće“, govori Hamzić.

Cijena energije za industriju u Njemačkoj je 50 eura, a kod nas 110 eura. Samim tim možete vidjeti razliku. Investicije, odnosno projekti bilo koje prirode su prosto nemogući, Ahmed Hamzić za Forbes BiH

Govoreći o spornim ugovorima koje su zatekli ulaskom u preduzeće i neskladom između onoga što je bilo evidentirano na papiru i stvarnog poslovanja, naš sagovornik ističe da su pokrenuti pravni postupci prema odgovornim licima i da očekuje da će u budućnosti odgovornost biti dokazana.

„Za primjer ću uzeti Raču, deponiju na kojoj je deponovan skrap – roba koja je trenutno vrlo tražena. Na toj lokaciji uključilo se mnogo subjekata koji profitiraju, odnosno nelegalno eksploatišu trosku, koja je za nas od velike važnosti. Procjene pokazuju da je oko 300 miliona maraka izvučeno s troske, što je u suštini uzeto od radnika. Da je ova zloupotreba spriječena, željezara ne bi bila u stečaju i ne bi pravila minuse“, govori Hamzić.

Izgradnja energane

O vrijednosti transakcije kupovine zeničke Željezare, sagovornik je suzdržan: “U ugovoru smo se vezali, te informacije se ne smiju iznositi dalje.”

Ovo nije prvi put da željezara Zenica prolazi svoj težak period, ali konstanta koja prati ovu firmu, je zagađenost grada Zenica zbog njene proizvodnje.

Među projektima koje novi vlasnici željezare najavljuju, a koja bi trebala ublažiti ili riješiti ovaj problem je izgradnja energane na komunalni i bio otpad. Ovaj projekat, čija vrijednost se procjenjuje između 180 i 200 miliona eura, izazvao je podijeljena mišljenja građana Zenice, zabrinutih za zdravlje.

Hamzić pojašnjava da je rječ o visokotehnološkim postrojenjima koji su standard u EU i svijetu, a u kojima su emisije štetnih gasova daleko ispod strogo propisanih EU vrijednosti. Nova energana će posjedovati višestepene sisteme prečišćavanja dimnih gasova (uključujući vrećaste filtere, aktivni ugalj i SCR katalitičku denitrifikaciju) koji uklanjaju preko 99,99 posto štetnih čestica. Osim što će se očistiti zemlja od otpada, cilj je kaže, osigurati stabilno grijanje za grad, snabdijevanje Željezare energijom, jer se resursi rude u Prijedoru iscrpljuju, a nakon što se iscrpe nužan je prelazak sa integralne proizvodnje čelika na EAF Minimill tehnologiju i alternativne izvore energije.

Procjene pokazuju da je oko 300 miliona maraka izvučeno od nelegalne eksploatacije troske u Rači, što je u suštini uzeto od radnika. Da je ova zloupotreba spriječena, željezara ne bi bila u stečaju i ne bi pravila minuse, Amed Hamzić za Forbes BiH

„Zelena energija je prioritet u čitavoj Evropi i svijetu. Trošak električne energije za željezaru trenutno iznosi oko 100 miliona maraka godišnje, pa bi se investicija mogla isplatiti za otprilike četiri godine, što predstavlja značajan ekonomski benefit za državu. Pored toga, ekologija profitira na osnovu ekonomije. Ovime bismo očistili zemlju, što je prioritet, i stvorili zelenu industrijsku zonu, čime bi se stvorili preduslovi da nesmetano prodajemo svoje proizvode na tržištu Evropske unije, što trenutno nije slučaj, zbog regulatornih prepreka i novih propisa uvedenih od 1. januara vezano za CBAM.  

Hoće li stečaj utjecati na grijanje grada Zenice?

Stečaj,napominje direktor i suvlasnik Nove Željezare Zenica, neće utjecati na grijanje grada u ovom prvom koraku.

„Naš primarni cilj je da proizvodnja ostane na istom nivou kao i prije, jer je ona ključna i za grijanje Zenice.

U najavljenim investicijama od milijardu KM, je i prelazak na elektrolučne peći koje bi topile staro željezo umjesto rude, izgradnja solarnih panela, kao i bolja iskorištenost zemljišta i resursa same željezare. Vizija kompanije je da Zenica postane logistički i industrijski centar, tako što će iskoristiti  geografski položaj u središtu Bosne i Hercegovine.

Investicije od milijardu KM

Prostor željezare obuhvata tri miliona kvadrata, a trenutno je manje od 20% iskorišteno, kaže Hamzić dodajući da je plan postaviti solarne panele na krovove hala (oko 23 MW), što je već u procesu i potpisani su ugovori, koji bi se trebali ubrzo realizovati, te također, razviti solarno polje na deponiji skrapa (oko 123 MW). Energana će, govori on, osigurati stabilno grijanje grada i status Zenice kao zelene industrijske zone, smanjujući troškove energije i ovisnost o skupom gorivu nakon iscrpljenja rude.

Logistički projekti uključuju korištenje 54 km željezničke infrastrukture unutar kruga fabrike i izgradnju terminala za rasute i kontejnerske terete, čime bi se skratile transportne rute i smanjili troškovi. To bi omogućilo i skladištenje pšenice, soje, ulja i drugih proizvoda u Zenici, umjesto u udaljenim lukama u Kopru i Rijeci.

„Zašto to da ne bude u Zenici?“, kaže Hamzić dodajući kako je cilj diverzificirati poslovanje željezare.

„Kroz naše projekte želimo da raširimo lepezu djelatnosti“, govori Hamzić.

U Zeničkoj željezari trenutno je zaposleno oko 1.900 ljudi, a mnoge porodice direktno zavise od rada fabrike.

Kroz projekat izgradnje energane, ekologija bi profitira na osnovu ekonomije. Ovime bismo očistili zemlju, što je prioritet, i stvorili zelenu industrijsku zonu, Ahmed Hamzić za Forbes BiH

Poruka radnicima

Na kraju razgovora Hamzić poručuje kako se radnici ne trebaju bojati za svoje radno mjesto. „Nijedan poslodavac se neće odreći svog radnika, jer su potrebni u svakoj branši.Starosna struktura trenutno je u željezari veoma upitna, nije se radilo na podmlatku kadra, kroz škole, prakse… Sam odljev radnih mjesta kroz penzije je toliko alarmantan da mi ove godine (2025.,op.a) imamo 83 radnika koji odlaze u penziju.

Tako da sama reorganizacija će možda više utjecati na samu administraciju, odnosno radna mjesta koja su vezana za treća lica. Trenutno u fabrici imamo ogroman broj trećih lica koja obavljaju za nas usluge, to ćemo ubuduće, nakon reorganizacije, raditi sami, tako da sam odljev radnika kao radnika nove željezare neće biti veliki“, kaže Hamzić.